Quantcast
Channel: LIKA ONLINE – Najposjećeniji lički portal
Viewing all 23872 articles
Browse latest View live

Održan skup u slavu ličke janjetine

$
0
0

Povodom brandiranja i zaštite ličke janjetine na nacionalnoj razini, u restoranu „Lička kuća“ u NP Plitvička jezera danas je prigodnim  skupom označeno  novo razdoblje vezano uz tu popularnu deliciju. Jedan od pokretača cijele priče je dr. vet. med. Tomislav Rukavina, predsjednik Udruge uzgajivača ovaca Like. U uvodnom se govoru zahvalio Ministarstvu poljoprivrede i:

– Mnogim vrijednim ljudima koji su u rekordnom vremenu  uspjeli  realizirati aplikaciju i  iz EU fondova uspjeli povući 75 % sredstava potrebnih za realizaciju toga projekta. Ostatak je financirala Ličko-senjska županija. Partneri ove priče su Grad Gospić i općine Plitvička jezera i Udbina. Naravno da svega ovoga ne bi bilo da nije naših upornih i vrijednih uzgajivača. Ovo je svakako način da proizvodnju i plasman ličke janjetine podignemo na jednu višu razinu, zaključio je dr. vet. med. Tomislav  Rukavina. Govoreći o brandiranju hrvatskih autohtonih proizvoda pomoćnim ministra poljoprivrede  pomoćnik ministra poljoprivrede Zdravko Barać zahvalio se svim nositeljima ovoga projekta rekavši kako je Hrvatska u kratkom vremenu uspjela zaštititi čak 13 autohtonih proizvoda. Skup je održan u popularnom restoranu „Lička kuća“, vjerojatno najprikladnijem mjestu za promoviranje ličke janjetine. Do sada je Zakon o  javnoj nabavi sputavao nacionalni park u nabavi mnoštva proizvoda pa se kupovalo jeftinije i nekvalitetnije. Zaštićeni lički krumpir i janjetina od sada bi se kao autohtoni proizvodi trebali lakše nabavljati i uz valjane certifikate jamčiti kako je riječ o provjerenom proizvodu.

L.O.


„Nasilju nad ženama ovdje nema mjesta“!

$
0
0

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama okupio je  na štandu ispred zgrade FINA-e u Gospiću  predstavnike Ličko-senjske županije, Grada Gospića, Povjerenstva za ravnopravnost spolova Ličko-senjske županije, Policijskom upravom Ličko-senjskom, Centra za socijalnu skrb Gospić i  podružnice Obiteljski centar.

Ispred zgrade FINA-e u  središtu Gospića  sa skupa potpore  javnosti je poslana poruka o  nedopustivim primjerima zlostavljanja žena u obiteljima, dakle u sredinama gdje bi se trebale osjećati sigurnima. Novinarima se obratio župan Milan Kolić ističući potrebu da se sasvim zaustave crne statistike vezane uz nasilje nad ženama.

-Ličko-senjska županija i Grad Gospić redovno se uključuju u ovakve, više nego li značajne akcije. Šaljemo poruku kako je nasilje nad ženama nedopustivo, da uvedemo nultu stopu tolerancije za takve nehumane činove. U porastu je nasilje nad ženama u obitelji. Stoga je potrebno snažnije uključivanje svih institucija kako bi se sprječavale takve devijacije. Svi pokazatelji govore o povećanju broja slučajeva nasilja nad ženama. To je sociološko pitanje na koje treba odgovoriti struka, zbog čega se  sve to događa. Svi zajedno moramo činiti sve kako bi te crne brojke sasvim nestale, istaknuo je župan Milan Kolić. Porazne statistike pokazuju kako je u prvih osam mjeseci ove godine zabilježeno 135 slučajeva nasilja nad ženama, što je za 8% više nego li u istim razdoblju prošle godine.

L. O.

Poruka biskupa Križića

$
0
0

Povodom katehetske nedjelje i početka nove školske godine biskup gospićko-senjski mons. Mr. Zdenko Križić uputio je poruku svim učenicima, njihovim roditeljima i učiteljima, kao i ljudima iz crkvenih redova.
-Nova školska godina nosi sa sobom nove radosti i brige, nova otkrića i spoznaje, nova očekivanja i postignuća. I ova školska godina je „nova“ kao što je nov i svaki naredni dan koji je potrebno ispuniti novim vrijednim sadržajima. Na početku nove školske godine nameće se pitanje: Što će nam novog donijeti nova školska godina, odnosno, što ćemo novoga mi ugraditi u nju? Mi vjernici novu školsku godinu doživljavamo kao novi Božji dar, novi talent koji smo primili, novo Božje povjerenje prema svakome od nas, povjerenje da ćemo u njoj uspjeti ostvariti kvalitetniji životni korak u našoj ljudskoj i duhovnoj izgradnji, stoji između ostaloga u poruci biskupa Križića povodom početka školske godine i katehetske nedjelje.

L.O.

Kako se pisala povijest: Lovinački zbjeg

$
0
0

Sutra se navršava četvrt stoljeća od Lovinačkog zbjega. U jesen 1991. Lovinac, Sveti Rok i okolna  sela našla su se  u potpunom neprijateljskom okruženju. Prijetvorna i zločinačka tzv. JNA stavila se tih dana otvoreno na stranu četnika  pa su topničke salve danonoćno odjekivale tim dijelom Like. Jedini spas nazirao se prijelazom preko Velebita. U tu su  epopeju  krenulo je više od tisuću mještana, mahom starijih ljudi i djece. Odstupnicu su im čuvali malobrojni hrvatski branitelji. Od mještana koji su ostali u svojim domovina ubijena je trećina, a ostali su odvođeni u Kninski zatvor na svirepa mučenja. Još uvijek se ne zna gdje su posmrtni ostaci petnaestero civila. Lovinački je kraj okupatorski naum o tzv. Krajini platio sa 37 života, od kojih je 19 mještana bilo starije od 80 godina. Zbjeg se drugoga dana pronašao spas  u Starigradu Paklenici.

Udruga dragovoljaca policajaca „Vila Velebita“ okupljenih oko Josipa Vrkljana-Jotana i ove će godine uz pokroviteljstvo općine Lovinac organizirati Memorijalni pohod pod nazivom „Da se ne zaboravi“. Hodočasnici će sutra od 7 sati krenuti stazom kojom je krenuo zbjeg. Etapa hodočašća je Krč-Liščani Bunari-Dušice-Sveto Brdo. Počast ubijenim mještanima odat će se komemoracijom i svetom misom kod spomenika na Krču. U večernjim satima hodočasnici će se okupiti na izletištu Cvituša.

L. O.

Izložba opreme „Dobri dečki i cure protiv onih drugih“

$
0
0

Policijska uprava ličko-senjska je povodom Dana policije priredila u općinama i gradovima izložbu tehničke opreme i sredstava kojima se policija koristi u svakodnevnom radu. Na Trgu Stjepana Radića u Gospiću moglo se vidjeti dio opreme važne u radu krim-policije, prometne policije, specijalaca… Kada se trg ispunio djecom odmah su svi htjeli postati policajci, voziti aute-presretače i rukovati oružjem. U svemu je pomagala načelnica Policijske postaje Gospić Višnja Borčić, što se posebno dojmilo djevojčica. Na postavljenim strunjačama pripadnici specijalne policije pokazali su djelić svojega umijeća kojima se koriste u izravnim kontaktima s lošim dečkima.

L.O.

Gradiš kuću, nađeš bombu!!!

$
0
0

Dok Policija slavi Dan policije, dotle na terenu nema odmora. Tako su policijski službenici dovršili su kriminalističko istraživanje nad 61-godišnjakom iz Rapainog Klanca, općina Brinje, zbog osnova sumnje da je počinio kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari. Zamislite: Brinjak pa se petlja oko eksploziva i oružja. Ne mrem bilivit! U sklopu kriminalističkog istraživanja izvršena je pretraga prostorija koje on koristi u kojoj je pronađena automatska puška, spremnik za automatsku pušku i 39 komada raznog vojnog streljiva. Čudo da nema eksploziva. Ali zato su se bombama petljali u Brušanima i Korenici.

Gradeći kuću Koreničan  je  pronašao ručnu bombu, dok je u Brušanima pored mjesnog groblja građanin pronašao također ručnu bombu. Dečki i Policije su sve pospremili pa nije bilo problema.

P.U. /L. O.

„Lijepom našom“ kao podloga za sjajnu večer

$
0
0

Malo koja TV emisija ima gledanost poput emisije „Lijepom našom“ Hrvatske radio-televizije. Obilazeći cijelu Hrvatsku ovaj spektakl uvijek sa sobom dovodi najzvučnija imena hrvatske estrade. Tako je sinoć bilo u Sportskoj dvorani na Mukinjama, u NP Plitvička jezera.
Na početku je  voditelj i urednik emisije  Branko Uvodić pozdravio je krcatu dvoranu, brojne goste, a posebno  domaćine župana Milana Kolića, načelnika Općine Plitvička jezera Borisa Luketića i biskupa mons. mr. Zdenka Križića. Uz njih i   župana karlovačkog, brojne gradonačelnike i načelnike. Snimanje je okupilo dvadesetak KUD-ova i folklornih skupina, bila je tu i Nives Celzijus, „Barabe“, Mate Bulić, Mladen Grdović i mnoga druga zvučna imena. Na koncu javnog snimanja voditelj Branko Uvodić svima je uputio riječi zahvale, a posebno publici koja je zdušno podržala ovaj događaj, plješćući spontano do zadnjega trenutka snimanja.

L.O.

Protupožarna sezona uspješnija nego li ikada prije

$
0
0

Stožer civilne zaštite  grada Gospića održao je konferenciju za novinare u prostorijama JVP Gospić. Protupožarna sezona 2016.   službeno traje do konca rujna i već se sada pokazala vrlo uspješnom. Rekao je to u  uvodu i predsjednik Stožera Ivan Biljan.

-Ovogodišnja protupožarna sezona bila je vrlo uspješna zahvaljujući svima koji su na određeni način bili uključeni u taj segment djelovanja civilne zaštite. U nedjelju je najavljen uspon na Otru, tradicionalni izlet u organizaciji PD „Željezničar“ iz Gospića. Tom ćemo prigodom otvoriti novu promatračnicu koja će svakako puno pomoći da bi se mnogi požari evidentirali i lokalizirali u začetku, zaključio je Ivan Biljan. Govoreći o aktivnostima JVP Gospić zamjenik zapovjednika Željko Došen istaknuo je nekoliko manje poznatih detalja.

-Zaposlili smo u sezoni dva vatrogasca, a preko HZZ angažirana su dva ophodara. Rad ophodara bio je posebno zapažen jer je to prvi slučaj u Hrvatskoj da su angažirani ljudi koji su u naseljima oko Gospića išli od kuće do kuće i upozoravali mještane o  opasnostima i neželjenim posljedicama paljenja vatre na otvorenom tijekom razdoblja kada je to zabranjeno.  JVP Gospić je do danas imala 106 intervencija, a lani u istom razdoblju 112. Požari na otvorenom prostoru lokalizirani su u 68 slučajeva. Uzimajući u obzir sve vidove djelovanja naše vatrogasne postrojbe, zahvaljujući svim službama za žurna djelovanja i Šumariji Gospić broj incidentnih situacija u stalnom je opadanju, zaključio je Ž. Došen. Rad Centra 112 Gospić predstavio je voditelj te službe Vlado Dasović. Zaključio je kako se preusmjeravanje poziva vatrogascima na broj 93 dogodilo u 127 slučajeva. Tijekom protupožarne sezone od lipnja do listopada  zaprimljeno je 20197  namjenskih poziva, 10 940 nenamjenskih. Zlonamjerni pozivi smanjeni su gotovo za pet puta i bilo ih je svega 55. Sagledavajući rezultate na razini županije pročelnik PUZS Gospić Joso Živković istaknuo je kako su za uspješnu protupožarnu sezonu zaslužni svi koji su  uključeni u  ove aktivnosti.

-Puno je truda uloženo u preventivu, puno se radilo na terenu. Pri tome prednjači grad Gospić. Što se tiče vatrogasnih ophodara, ovo je prvi takav slučaj u Hrvatskoj, praksa koja se pokazala uspješnom. Ovo je poruka drugim gradovima od nas iz Gospića kako se kvalitetnom organizacijom može činiti više. Tijekom protupožarne sezone  na području Gospića bilo je 180 intervencija, a od toga 86 požara na otvorenom, rekao je J. Živković. Dobra prevencija osjetila se i kod  broja šumskih požara jer su šume prve na udaru požara na otvorenom. Upravitelj Šumarije Gospić Mario Stilinović svojim je izlaganjem istaknuo zajedničke napore da bi šumskih požara bilo što manje.

-Sa zadovoljstvom mogu reći da tijekom ove protupožarne sezone nismo imali niti jedan šumski požar na području naše Šumarije. Po tome se vidi značajan napredak u smislu prevencije. Podsjetimo se samo 2012. godine koja je u tom smislu bila katastrofalna. Od tada pa do danas traje konstantna akcija svih službi čije predstavnike danas ovdje vidimo. Kroz edukaciju stanovništva, kroz stalne kontakte i prevenciju postiglo se najviše što se moglo. Šumski požari najčešće nastaju nepažljivim paljenjem korova i suhe trave. To se sada radi pod nadzorom u vrijeme kada je to dopušteno, a u ljetnom je razdoblju zabranjeno. Mi smo cijelo vrijeme imali na brdu Oštra djelatnika koji je promatrao teren kako bi se eventualni požari mogli lokalizirati u začetku, rekao je upravitelj  M. Stilinović. Predsjednik PD „Željezničar“ iz Gospića Tomislav Rukavina podsjetio je kako je na Oštri sagrađena nova promatračnica koja će se svečano otvoriti ove nedjelje. Jesenski uspon na Oštri dio je projekta „Četiri godišnja doba na Oštri“, pa ta planinarska destinacija postaje sve omiljenija i planinarima izvan Gospića.

L.O.


Prvo gay vjenčanje u Gospiću!

$
0
0

Ono što nam se činilo tako daleko, postalo je vrlo blizu: dogodio se prvi slučaj vjenčanja dvaju muškaraca u Gospiću. Istina, ne radi se o domaćim ljudima, već o dvojici štićenika Zatvorskog sustava RH, što će također biti opisano kao prvi takav slučaj! Iz službenih izvora nismo o ovome mogli dobiti niti riječ, ali smo privatnim kanalima uspjeli doznati nekoliko zanimljivih detalja ove gay seanse.

Kada srce kaže DA!

O ovome se u Gospiću govorkalo već dulje vrijeme, a danas u poslijepodnevnim satima vozilo za prijevoz osoba lišenih slobode zaustavilo se ispred zgrade Gradske uprave gdje se nalazi Matični ured. Iz kombija su u pratnji službenih stražara izašla dvojica zaljubljenih uznika u lisicama, Mato i Erik. Činu ceremonije vjenčanja mogli su nazočiti samo odabrani: kumovi i stražari. Ako je vjerovati glasnim šaputanjima, jedan od mladenaca našao se u zatvoru zbog ubojstva svojeg ljubavnika, zločina počinjenom iz strasti, afektu i u teškoj ljubomori. Današnji sretno okončani čin ipak je imao nekoliko uspona i padova.

Kako pronaći kumove?

Navodno se ovo epohalno vjenčanje trebalo dogoditi i prije, ali mladenci nisu mogli pronaći kumove adekvatnih osobina i seksualne orijentacije. Budući da u Gospiću, kao i posvuda postoji gay populacija, pronalaženje kumova ne bi trebao biti problem. Za kumove su mogli odabrati i neke od domaćih, sretno oženjenih muževa koji su usput zaljubljeni u dečke. Takvih u Gospiću, Lovincu, Otočcu i drugdje ima na pretek. Pa neka netko kaže da smo konzervativna sredina! Kada su kumovi pronađeni, trebalo je proširiti vjenčano prstenje jer su muški prsti bili preveliki da bi ušli u otvor. Prstenja, dakako. Budući da je ceremonijal obavljen izvan očiju javnosti još uvijek ne znamo tko je uhvatio svadbene bukete kada su ih mladenci tradicionalno bacali preko glava. Tako ne znamo tko će, prema vjerovanjima, biti naredni muški par koji će se vjenčati u Gospiću. Matičarka Katarina Župan profesionalno je obavila svoj posao. Stražari također. Danas sretno okončana priča ipak nema happy end. Strogi zatvorski sustav ne predviđa bračnim partnerima boravak u istoj kaznionici i jedan od mladenaca bit će prebačen u drugi zatvor. Tužno, jer tako neće moći konzumirati prvu bračnu noć. To je to.

L. O.

Potkornjaci – uzročnici sušenja šuma u Lici

$
0
0

Sve smo učestaliji svjedoci sušenja stabala jele. Uvela stabla susrećemo u sve većem broju.  Mr. sp. Mandica Dasović rukovoditeljica je Odjela ekologije Uprave šuma Gospić  i ovim se problemom bavi niz godina.

-Oštećenost šuma u Republici Hrvatskoj  prati se od 1987. godine i to na bioindikacijskim (16x16km) i osnovnim plohama (4x4km).  Promatrajući šume u Lici zamjećuju se  negativne promjene koje se očituju slabljenjem vitalnosti pojedinih stabala što postepeno dovodi do njihovog sušenja. Prema dosadašnjim rezultatima u zadnjih 15 godina najugroženije vrste su jela i smreka, ali se ne smije zanemariti  sve značajnija oštećenost stabala bukve. Ispočetka se smatralo da je zračno onečišćenje glavni krivac za propadanje šuma jele i smreka, ali s vremenom se došlo do zaključaka da i drugi čimbenici stresa imaju jednako značajan utjecaj, a to su u prvom redu klimatske promjene, odnosno još značajniji klimatsko ekstremi kojima svjedočimo u svakom godišnjem dobu,  a veliki utjecaj ima i promjena vodnog režima u tlu, rekla nam je Mandica Dasović. Ističe da su glavni uzročnik sušenja šuma jele i smreke u Lici  potkornjaci, najčešći su jelov krivozubi potkornjak  i smrekov pisar ili osmerozubi smrekov potkornjak. Potkornjaci narastu od 1 – 8 mm, tijelo im je valjkasto, jajoliko, crne ili smeđe boje, a pod korom prave hodnike karakteristične za pojedinu vrstu. Potkornjak živi pod korom, što mu govori i naziv, a u hodnicima koje buši ženke polažu jaja. Redovito imaju dvije generacije godišnje, ali  često i tri.

-Oni su prvenstveno sekundarni štetnici, a to znači da napadaju fiziološki oslabljena stabla, ali kad se iz bilo kojeg razloga naruši prirodna ravnoteža sastojine, mogu postati i glavni uzročnik sušenja. Stabla smreke  napadnuta potkornjakom suše se u krugovima, a stabla jele pojedinačno u sastojini.

Iglice stabla napadnutog potkornjakom poprimaju  narančasto – smeđu boju i otpadaju u vrlo kratkom roku, dva do tri tjedna.

Jedini način borbe protiv potkornjaka je pravovremena doznaka, sječa napadnutih stabala i njihovo iznošenje iz sastojine.  Procijeniti pravo vrijeme kad treba posjeći zaraženo stablo od ključne je važnosti   zbog toga što stablo koje je zaraženo u koje se ubušio potkornjak (to se događa u lipnju i srpnju) izgleda zdravo i zeleno, jedini vidljivi trag je malo  piljevine na kori stabla ili na tlu po čemu se može znati da je stablo osuđeno na sušenje i da ga treba što prije doznačiti, posjeći i maknuti iz sastojine.  Vanjski vidljivi tragovi sušenja uočavaju se tek na jesen kad krošnja mijenja boju. Potkornjaci prezimljuju pod korom i na proljeće izlaze van tražeći novo stablo. Hrvatske šume na površini kojom gospodare provode mjere zaštite šuma od potkornjaka uklanjajući zaraženih i osušenih stabala iz sastojine, ali veliki  problem predstavljaju  šume šumoposjednika i šume u nacionalnim parkovima na kojima su također uočena velika žarišta, ali ne radi se ništa po pitanju sanacije istih, rekla nam je  mr.sp. Mandica Dasović.

L.O.

Kustić uručio donaciju kamera klubovima

$
0
0

Od sinoć su klubovi s područja Gospića opremljeniji nego li prije. Ogleda se to u različitoj tehničkoj opremi, donaciji koju je predstavnicima nekoliko klubova uručio predsjednik Županijskog sportskog saveza Mario Kustić. Donacije su uručene u maloj dvorani gospićkog KIC-a, a riječ je o ispunjenju obećanja Maria Kustića, piše portal GsPress.

-Prije mjesec dana sam rekao da ću sportskim klubovima nabaviti video kamere kako bi pregledavanje snimaka uvidjeli pogreške, ispravili ih i bili bolji. Snimat će se i utakmice, imati bolji uvid u suđenje, procjenjivati igru protivnika… Više se neće moći reći “oštetio me sudac, bilo je zaleđe, faul“. Lani je svaki klub dobio lap-top i ovo je novi tehnološki dodatak koristan u radu klubova, rekao je Kustić. Ovom su prigodom sportskim klubovima dodijeljene i nove lopte.

GS/H.J.

Više fotografija pogledajte na GsPress

„Jesen na Oštri“

$
0
0

Baš kao i na znamenitim Wiehlerovim  goblenima sa vinjetama četiri godišnja doba, tako  i Planinarsko društvo „Željezničar“ iz Gospića organizira izlete pod nazivom „Četiri godišnja doba na Oštri“. Jesen je već započela, kako kalendarski, tako i po svim prirodnim pokazateljima. Zato će se sutra, 25. rujna od 16 sati planinari i izletnici zaputiti na Oštru, vrh koji se nalazi na 796 m/nm. Bit će  ovo i prigoda za malu svečanost kada će se otvoriti nova promatračnica namijenjena vatrogascima, ali i svim ljubiteljima lijepih pejzaža. Okupljanje sudionika ovoga pohoda bit će kod starog planinarskog doma u selu Podoštra.

H.J.

Sveti Mihovil nakratko oživio Crni Dabar

$
0
0

Kao u neka stara vremena Crni Dabar danas je bio pun života. Blagdan Svetog Mihovila stoljećima se slavi u ovom velebitskom mjestu. Smješten podno surih vrhova Crni Dabar je u prošlome stoljeću među prvim velebitskim  mjestima ostao bez stanovnika. Svojih korijena danas se došlo prisjetiti mnoštvo ljudi, njihovih prijatelja i štovatelja stare tradicije. Općina Karlobag i TZ Karlobag organizirali su druženja koje je neizostavno imalo i duhovni pečat. U kapelici Svetog Mihovila koncelebriranu svetu misu predvodio je perušićki župnik vlč. Josip Štefančić. Biskupijski kancelar vlč. Marinko Milićević nazočne je pozdravio prigodnim slovom vezanog za tradiciju, kalvariju Crnog Dabra i njegovih mještana. Surovost komunističke politike prema mjestima i ljudima koji su uvijek ponosno isticali svoje hrvatstvo dosegla je ovdje kulminaciju ’70.-’71. godine. Crni Dabar je tada praktički umro.

Nakon Svete mise okupljeni su se zadržali na domjenku, uz glazbu grupe „Narodni dar“. Veselilo se do kasnih sati kada je velebitska studen dala znak svima da im valja poći kući.

H. J.

Tragedija koja se ne zaboravlja

$
0
0

Navršila se danas tužna obljetnica pogibije troje djece ubijene 1991. godine. Na današnji dan prije 25 godina srpski agresori su iz smjera  Ličkog Petrovog Sela topništvom   gađali civilne objekte na području Rakovice. Bježeći pred  ratnim strahotama djeca iz okolnih mjesta smjestila su se u jednom paviljonu u sklopu kampa Grabovac. Tamo je troje djece zadesila strašna sudbina. Poginuli su Dubravka Špoljarić (14), Josipa Špoljarić (13) i  Ivan Špoljarić, koji je u trenutku pogibije  bio star svega tri mjeseca i šest dana. Ovoj tužnoj obljetnici nazočili su župan Milan Kolić, načelnik Općine Rakovica Franjo Franjković i načelnik Općine Plitvička jezera Boris Luketić.

L.O./foto S. Gaši

Sutra u Gospiću otvorenje Info-centra za mlade

$
0
0

Nakon potpisane povelje o suradnji i partnerstvu po pitanju osnivanja i djelovanja Info centra za mlade Gospić između Regionalnog info-centra mladih iz  Rijeke, Likovne udruge „Lika“ Gospić i KIC-a Gospić upriličiti će se otvorenje Info centra za mlade.

Svečano otvorenje predviđeno je za srijedu s početkom u 11 sati. U sklopu otvorenja predviđeno je i kratko izlaganje partnera, a nakon toga i samo otvorenje s početkom u 11,30 sati u prostoru KIC-a Gospić.

L.O.


Šatori natkrili trg

$
0
0

Što se šatora tiče „Jesen u Lici“ večeras može početi! Još sinoć su postavljeni nosači za veliki šator i sasvim je završen onaj manji gdje će izlagači i posjetitelji moći nešto prezalogajiti. Ukupna natkrivena površina bit će kao i lani, odnosno 3 500 metara četvornih, dok će se cijela izložba „raširiti na 5 000 „kvadrata. Sutra na red dolazi pozornioca, pa ozvučenje, pa…

L.O.

 

Policajci odali počast poginulim kolegama

$
0
0

U sklopu obilježavanja Dana policije danas  su se na području Ličko-senjske županije  održale   Svete mise zadušnice za poginule policijske službenike. Njihovi kolege, suborci i prijatelji tim su povodom pohodili  zadnja počivališta poginulih policajaca.

Komemoracija je upriličena i u NP Plitvička jezera, na mjestu gdje je poginuo redarstvenik Josip Jović, prva žrtva Domovinskog rata. Vijenac su u ime Policijske uprave ličko-senjske položili djelatnici policijske postaje Korenica. U crkvi Svetog Jurja svetu misu predvodio je vlč. Stjepan Zeba.

H.J.

NP Plitvička jezera za ravnopravan odnos prema svakom posjetitelju

$
0
0

Svjetski je dan turizma, a ove godine naglasak  resornog Ministarstva  stavljen  je na  ravnopravan pristup turističkim destinacijama osobama s invaliditetom. Najveći i najposjećeniji  hrvatski nacionalni park Plitvička jezera i u tom je smislu  načinio važan iskorak. Glasnogovornik NP Plitvička jezera Ognjen Borčić s ponosom ističe i taj podatak.

-Ne samo da smo prilagodili sve objekte i prilaze osobama  s invaliditetom, nego smo u hotelu „Jezero“   posebno opremili  više apartmana i soba. U tom smislu gosti su već iskazali zahvalnost i prepoznali naša nastojanja da se  svakom gostu omogući potpuno ravnopravan pristup svim sadržajima NP Plitvička jezera, rekao nam je glasnogovornik Borčić.

Iako javnost nije dobila službeni podatak o milijuntom posjetitelju ovoj destinaciji, neslužbeno doznajemo kako se to dogodilo u rujnu, dva ili tri  dana prije nego li je lani prodana milijunta ulaznica u NP Plitvička jezera.

H.J.

Albanac pokušao podmititi policajca kako ne bi kažnjavao njegovog sina!

$
0
0

Lička je policija dovršila krim istraživanje nad 50-godišnjim albanskim državljaninom zbog osnova sumnje da je počinio kazneno djelo davanja mita.

Sumnjiči se da je 25. rujna 2016. godine na odmorištu na autocesti A-1, policijskom službeniku nudio 50 eura, kako ne bi sankcionirao njegovog sina za više prometnih prekršaja u kojima je zatečen.

Nakon što je upozoren da time čini kazneno djelo davanja mita, isti je izvadio još jednu novčanicu od 50 eura, te je obje novčanice ubacio u službeno vozilo.

On je predan pritvorskom nadzorniku, a Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta podnesena je kaznena prijava, priopćeno je iz PU ličko-senjske. 

L.O./PULS

Josip Žubrinić Bikan: „Stvorio sam malo carstvo sreće, mira i zadovoljstva“

$
0
0

U nedirnutom prostranstvu Gacke doline, u Prozoru, zaseoku Obilje, Grad Otočac, samozatajno od 2009 godine Josip Žubrinić, poznatiji po nadimku Bikan, stvorio je svoje kako kaže „malo carstvo sreće, mira i zadovoljstva“. Svakog čovjeka odlazak u mirovinu ali i životne (ne)prilike dovedu u stanje razmišljanja, kojim putem i kojom stranom dalje.
Josip Žubrinić Bikan, podržan od supruge Jelene, na svojem je imanju pokrenuo hvale vrijedan posao na koji je ponosan ali koji, kako kaže daje mu svojevrstan mir, zadovoljstvo i sreću.
„Razmišljao sam što da radim, što da posadim, prvo sam pomislio na lješnjake, ali sam se pribojavao tržišta, pa sam ipak odlučio da krenem sa kupinama, o kojima sam čitao, učio i shvatio da osim što su iznimno zdrave s njima se može puno toga i napraviti. Tako sam 2009. godine posadio 690 sadnica, i sa nekom svojom matematikom, kad imaš radnika, kad moraš tražiti tržište, sam prodavati, odbacio sam odmah mogućnost ulaska u neke poslove sa nekim većim centrima, i prve godine nisam baš imao neki prinos, no već druge godine urod je bio izvrstan. Ono što me tada iznenadilo je bilo, što sada ?! Što s tolikim urodom, kud sa njim ?! Čitajući, tražeći podatke saznao sam jako puno u bobičastom voću, i počeo praviti vino od kupina. Od prvog prihoda kupina dobio sam 600-650 litara vina, koje je, pokazuju stručna istraživanja jako dobro za krvnu sliku, sadrži puno željeza, i kad tijelo postane anemično ništa ne može podignuti krvnu sliku brže od kupinovog vina. I sve je, malo po malo krenulo. Flaširao sam, najprije dijelio prijateljima, rodbini i malo po malo kad se saznalo i kad se vidjela kvaliteta počela je potražnja za vinom a s tim i prodaja“ – priča nam Josip Žubrinić – Bikan.
Za razliku od drugih proizvođača koji kao i Žubrinić imaju Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, on je kupinovo vino prodavao kod kuće, no kako je interes postojao sve veći odlučio se i na veće poslove. Flaširao je, kako kaže i svoju domaću šljivovicu, ali od kupina i malina počeo je praviti pravi domaći pekmez. Uz sav taj posao Žubriniću se nametnula i potreba da izgradi i sušaru, pogotovo za list od kupina koji je iznimno dobar za čaj.
„Nisam ja stao na ovome, ja ne mogu bez posla, uvijek nešto radim, osim 690 sadnica kupina, posadio sam i oko 350 sadnica malina. Prve godine maline sam prodavao u malim kutijicama uz auto put kod odmorišta Zir i to se pokazalo punim pogotkom. Problem koji imam je branje, danas pobereš zrele, sutra odmah ideš po nove, konstantno se mora brati. Iskreno, sada imam male probleme, jer sam sve radim, supruga Jelena mi pomaže oko pekmeza, a kad je veći posao skupi se cijela obitelj i krenemo „udarnički“ u branje i pakiranje. Iznenadilo me u ovom poslu da ovakve proizvode jako cijene turisti, inozemni posjetitelji, koji su najbolji kupci. Ma stvar vam je u tome što je proizvod jako dobar jer kad netko proba kupine ili maline odmah pita, pa gdje vam to raste, pa moje nisu takve, moje su sitne, nekako čudne … Stvar vam je u načinu održavanja, gnojidbi i načinu navodnjavanja, koji je kod mene „kap na kap“, kako da dobijete krupan i kvalitetan plod, lijepu sjajnu boju, a uz sve moje proizvode stoji i slika sa Gackom dolinom sa koje se može vidjeti gdje to i u kakvoj nedirnutoj prirodi raste“- kaže Žubrinić.
Posao u stvari staje, kad snijeg padne, priča nam Žubrinić, sve vam je to posao kao u vinogradu, još je i gore ako ćemo se šaliti, gore nego u vinogradu, jer se kupina širi i ode u širinu 5 metara i oduzme svu hranu za svoju stabljiku. Ja ovaj posao volim, sretan sam kad sa svojim radom, stvorim nešto dobro i kvalitetno. Zadovoljan sam, svima dijelim, nosim, želim pokazati koliko je dobro i kvalitetno, to je moja sreća, jedna vrsta psihosocijalne terapije, jer u životu samo imali i jednu tragediju koja nas je teško pogodila.
Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Žubrinić ima i janjaca, svinja, kokoši, svega onoga što bi jedno pravo domaćinstvo treba imati. U svom poslu prvenstveno se vodim načelom zdrave i prirodne ishrane, to je za mene bit svega.
U selu Prozor, zaseoku Obilje, svaki slučajni prolaznik može vidjeti natpis – tablu i malo tko da prođe a da ne navrati, da ih znatiželja ne ponese da pogledaju što se tu radi. I onda počne ono što se malo gdje može vidjeti ali i oprobati. Posjetitelji uzmu košarice i sami idu brati kupine ili maline, uz put se i najedu i kupe koliko im treba. Ljudi su se naučili i sad redovno dolaze, i kad vide kupine, maline, bace pogled na stalažu pa vide vino, rakiju, i znatiželja ih ponese pa uzmu od svega po nešto. Iskreno rečeno, malo nas je koji se bavimo poslom oko bobičastog voća, i sve je čisto prirodno proizvedeno. Neću kriti ni tajnu da sa svojim ovim poslom zaradim još jednu pristojnu mirovinu, a uz sve to imam sreću i zadovoljstvo, zar mi je što više potrebno ?!
Idući „potez“ Josipa Žubrinića Bikana je posao sa aronijom, jer je prošle godine zasadio 50 sadnica od kojih je dobio 3 litre soka, no ove godine su mi ptice sve pojele. Ne odustajem, na godinu krećem sa aronijom i uvjeren sam da ću kao i u svakom poslu do sada uspjeti, kazao nam je Žubrinić.
Dražen Prša

Viewing all 23872 articles
Browse latest View live