Tradicionalnu gospićku tržnicu petkom iskoristili su pobornici dvaju predsjedničkih kandidata kako bi prikupljali potpise za svoje takmace na skorim izborima. Štandove su postavili HDZ za Kolindu Grabar Kitarović i simpatizeri Miroslava Škore.
Na tržnici se pojavio Miroslav Škoro i svi su htjeli fotografirati s njim, čak i članovi drugih političkih opcija. Tako je na njegovom štandu danas prikupljeno oko 250 potpisa. Svakako ne mnogo, ali svaki potpis (i glas) zlata vrijedi.
M.S./N. M.
Sukladno odluci Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Lučkoj upravi Senj uskoro predstoji proširenje nadležnosti i na područje Plitvičkih jezera. Upravo su u tijeku aktivnosti oko pripajanja Plitvičkih jezera toj lučkoj upravi, a vezano uz to Skupština Ličko-senjske županije je u rujnu ove godine donijela Odluku da se Plitvička jezera, kojima je dosad upravljala Lučka uprava Sisak, pripoje na upravljanje senjskoj lučkoj upravi. Očekuje se da će na ovu odluku svoju suglasnost uskoro dati i Vlada RH, nakon čega bi se područje Plitvičkih jezera preuzelo na upravljanje. Ovaj potez će Lučkoj upravi Senj donijeti i nove prihode na godišnjoj visini od oko 1,6 milijuna kuna.
Ravnatelj Lučke uprave Senj Predrag Dešić potvrdio je ovu, ali i čirav niz drugih aktivnosti koje se provode s ciljem unaprjeđenja lučke infrastrukture na priobalnom području Ličko-senjske županije koja je pod njihovom upravom. Tako u senjskoj luci traju radovi na Glavnoj rivi, odnosno na Gatu sv. Nikole, vrijedni oko 5 milijuna kuna. Financiraju ih Ministarstvo i Lučka uprava Senj. Radovi obuhvaćaju kompletnu stabilizaciju rive, izradu korniža i obalnog zida na cijelom gatu, zamjenu poklopnica i obložnica novim kamenom i obnovu hodne površine. U trup gata će se postaviti instalacije i marinski ormarić na koji će se moći priključiti plovila koja uplovljavaju u luku i opskrbiti se vodom i strujom.
Istovremeno će biti sanirana i dva istezališta (špijaže), odnosno razbijača valova s obje strane gata, a prethodno planirani rokovi izgradnje do siječnja sljedeće godine morat će se pomaknuti na ožujak ili travanj zbog jakih kiša ove jeseni. Uz sve ovo se potpisuje i ugovor za izvanredno održavanje dijela obalnog zida ispred komunalnih vezova u luci Porat na području općine Karlobag u vrijednosti od 1,6 milijuna kuna, a predviđena je zamjena kamena te izrada obalnog zida i korniža u dužini od 130 metara. Ove radove financira Ministarstvo u visini od 90 posto, a Lučka uprava Senj ostatak radova i nadzorna tijela gradnje. Radovi će trajati oko 120 radnih dana, što ovisi o vremenskim prilikama.
M.S.
Skladno dogovorenoj suradnji na zajedničkom rješavanju problema deficitarnih kadrova u obrtništvu i malom poduzetništvu na području Ličko-senjske županije, župan Darko Milinović i predsjednik Obrtničke komore Ličko-senjske županije Marko Sokolić potpisali su danas Sporazum o stipendiranju učenika koji se obrazuju za deficitarna zanimanja u školskoj godini 2019./2020. godine.
Župan Milinović je kazao kako je današnje potpisivanje Sporazuma još jedan dokaz na kakav se način treba surađivati na zajedničkom rješavanju svih problema.
-Dogovorili smo se s Obrtničkom komorom da ćemo povećati sredstva, i prošle smo godine stipendirali 4 učenika, a ove godine ćemo 8. Ova deficitarna zanimanja su automehaničar, autoelektričar, bravar i kuhar. Do sada smo u periodu kojem financiramo sa Obrtničkom komorom osigurali 375 tisuća kuna, i ove godine smo u županiji poduplali sredstva. Ličko-senjska županija je i za iduću godinu osigurala sredstva za nastavak dobre suradnje, te smo kroz rebalas proračuna spremni povećati iznos sredstava za sufinanciranje učenika deficitarnih zanimanja, kazao je Milinović.
Predsjednik Obrtničke komore Ličko-senjske županije Marko Sokolić zahvalio se županu Milinoviću na pozivu.
-Komora već više godina prati u suradnji sa Strukovnom školom i deficitarna zanimanja. Nažalost, ova deficitarna zanimanja se pomalo gube, a vrlo su tražena. Smatram da mlada djeca koja se žele obrazovati za ova zanimanja ne smiju imati financijske probleme, kazao je Sokolić.
Stipendiranje učenika srednjih škola deficitarnih zanimanja jedna je od mjera Programa povezivanja gospodarskih subjekata i studenata te učenika srednjih škola na području Ličko-senjske županije, kojoj je cilj poticanje učenika na školovanje za rad u deficitarnim obrtničkim zanimanjima.
L.O.
Maleni Karlobag će ponovno pokazati svoje veliko srce tijekom adventa. Njihov najavljeni program nije toliko monumentalan i skup kao u većim sredinama, ali je satkan od niza događanja koja svakako vrijedi istaknuti.
Slavljenje Svetog Nikole, prijatelja djece, već se tradicionalno događa 6. prosinca u crkvi Svetog Josipa gdje će se u podne održati sveta misa i darivanje djece. Blagdan Svete Lucije, 13. prosinca organizira se na Trgu Franje Tuđmana s početkom od 17 sati. Zajedničko sijanje pšenice organizira Turistička zejednica Općine Karlobag. Pri tome mještani Karlobaga ne trebaju sa sobom nositi posudu, zemlju i pšenicu jer će sve to besplatno dobiti i na taj način u druženju i zajedništvu obilježiti taj starinski ritual vezan uz božićne blagdane.
Doček Betlehemskog svjetla, simbola nadolazećeg Isusova rođenja, upriličit će se na misi zornici 16. prosinca. Najmlađi Karlobažani uvijek svoje sumještane i roditelje posebno razvesele božićnom priredbom. Tako će biti i 20. prosinca u OŠ Karlobag s početkom od 11.30 sati.
Udruga „Fortica“ okupit će velike i male te na glavnom trgu 21. prosinca u vremenu od 10 do 12 sati organizirati Božićnu radionicu na kojoj će se izrađivati božićni nakit. Badnje jutro oduvijek u kršćanskoj tradiciji ima veliko značenje. Tako će biti i ove godine 24. prosinca od 11 sati na glavnom gradskom trgu. Božićni ugođaj upotpunit će prigodne pjesme i druženje uz kuhano vino. Badnjak ne ide bez polnoćke koja će se održati u crkvi Svetog Josipa.
U crkvi će se 26. prosinca održati božićni koncert s početkom od 17 sati. Na staru godinu, 31. prosinca od 10 sati ispred hostela na Baškim Oštarijama organizira se okupljanje i doček Nove godine u podne. Uz brojne delicije bit će tu i glazba uživo i „mali milijun“ razloga da budemo ondje. Lani je bilo nezaboravno pa nema razlopga da tako ne bude i ove godine.
Sve ove sadržaje priređuje Turistička zajednica općine Karlobag, uz pokroviteljstvo Općine Karlobag.
M.S.
U vremenu od 15. studenoga do 15. prosinca povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti Osnovna škola Silvija Strahimira Kranjčevića Senj organizirala je niz predavanja i radionica na ovu temu. Slično se nastavlja u ponedjeljak, 2. prosinca kada će od 18 sati u Pučkom otvorenom učilištu Milutina Cihlara Nehajeva održati predavanje “Djeca s licima koja sjaje – Glowkids“.
Ovo predavanje prikladno za sve uzraste održat će dr. Ivan Burcar. Dr. Ivan Burcar, specijalist opće kirurgije, subspecijalist kardijalne kirurgije koji radi u Klinici za kardijalnu kirurgiju KBC-a Zagreb. Uz svoj posao dr. Burcar posvetio se istraživanju tjelesnih i psihičkih posljedica ovisnosti djece, ali i odraslih o tehnologiji: pametnim telefonima, tabletima, društvenim mrežama, video igricama.
Budući je razgovor na ovu temu povod za razmišljanje i djelovanje roditelja, odgajatelja, učitelja i drugih stručnjaka u nastojanju da se podigne svijest o potrebi kontrole masovnog razvoja ovisnosti o tehnologiji djece, ali i odraslih. Osim toga bit će to prilog poticajima za razvijanje zdravih životnih navika i zdrave komunikacije. Bez mobitela i tableta.
L. O.
Foto: A. Bajrić
Tekst pod naslovom „Migranti-katastrofa kojoj se ne nazire kraj“ što ga je ovih dana objavilo državno BiH glasilo „Dnevni avaz“ izazvalo je mnoge nedoumice i povećalo zabrinutost građana zbog ove tematike. Ni državni organi ni razne humanitarne organizacije sa sigurnošću ne mogu kazati koliko migranata dnevno uđe u BiH i iz nje izađe. Državni vrh priznaje kako im za kotrolu granica nedostaje najmanje 1 000 policajaca pa migranti u susjednu državu ulaze gdje hoće i kako hoće.
U prošlu subotu na željezničkom mostu kod Zvornika u Srbiju je iz BiH pokušalo prijeći više od stotinu migranata. Svi su sa srbijanske strane mosta vraćeni natrag, nakon čega su neki krenuli prema Tuzli, a drugi ostali uz Drinu, u nadi da će pronaći novi put kojim će opet pokušati ući u Srbiju. Tako se nakon okolice Bihaća migrantska kriza sve više osjeća u istočnom dijelu susjedne nam države.
Tamošnji mediji isitiču kako u posljednje vrijeme velike grupe migranata lutaju uz obalu Drine u želji da se prebace u Srbiju. Budući da svi imaju mobitele brzo se prooširila vijest po kojoj se u Hrvatsku može lakše ući i iz Srbije koja za to kršenje zakona slabo mari. Osim toga Srbija je bolja organizirana kada je u pitanju smještaj migranata, ali i da postoji način da preko Bugarske i Rumunije stignu u zemlje zapadne Evrope. Nova ruta, nova nadanja za migrantsku sirotinju.
Prostor Autobusne i Željezničke postaje u Tuzli sve je češće odredište migranata koji stižu u taj grad. U BiH ulaze na „mali milijun“ ilegalnih prijelaza, popišu ih u nekom od tzv. prihvatnih centara, a onda su uglavnom prepušteni sami sebi. Svakodnevno ih u Tuzlu stigne između 100 i 200, uglavnom muškaraca mlađe životne dobi, od čega je najmanje četrdesetak povratnika iz Bihaća. Riječ je o državljanima Afganistana, Irana, Pakistana, Iraka, Maroka, Alžira, Eritreje… Pokušali su ilegalno ući u Hrvatsku, ondje ih je uhitila naša pogranična policija. Neki su se vraćali i po 10 puta, a nekima je to ubrzo dojadilo pa sada traže nove načine ilegalnog puta prema EU. Njihova je jedina sreća klimatske naravi jer su svi neadekvatno odjeveni i izgladnjeli, mnogi su i psihički posrnuli za prave zime. Ima ih koji putuju po nekoliko godina. Svakoga dana treba jesti, a novčane zalihe troše se i na krijumčare koji ih nemilosrdno pljačkaju, povezu poneki kilometar puta tvrdeći kako su nadomak Europi. Bilo je vijesti kako su krijumčari od migranata uzimali i po 2 500 eura, vozili ih 20-30 kilometara i onda ostavljali negdje u bosanskim gudurama.
I Srbiji se sada osvećuje što su bez ijedne zapreke ili provjere puštali migrante preko svoje granice sa Sjevernom Makedonijom. Isto su ranije činili i prema BiH. Kada se uvidjelo da RH čuva svoju granicu, migranti se opet okreću prema Srbiji, Bugarskoj i Rumunjskoj. Jedan od većih problema jest odnos Madžarske prema ovoj problematici jer je ta država dobar dio svoje granice opasala žicom. Rigorozni su i u Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj gdje migranti u zadnje vrijeme također nisu dobro došli.
Iz BiH sve su učestalije vijesti o humanitarnoj katastrofi u kojoj se nalaze tisuće migranata, za što humanitarne udruge sve glasnije krive nesposobnu vlast. Migrante su godinama primali samo na popise, uz minimalne uvjete prilikom smještaja i skrbi. Iako se iz EU hvale (ili žale?) kako su unatrag godine i pol za tu svrhu vlastima BiH izdvojlili oko 48 milijuna eura. Zvuči nevjerojatno da su neki migranti na put krenuli kao dječaci. Svoju zrelost dosegli su u pjeešačenju. Bez škole, valjana odgoja ili bilo kakve beneficije koje uživaju njihovi vršnjaci u toliko željenoj EU. Umjesto toga obećanog raja koji ih je mamio od 2015., sada mnogi spavaju na betonu jer su sva migramntska prihvatilišta u BiH i Srbiji uglavnom krcata, a novih kapaciteta nema.
Govoreći za BiH medije mnogi migranti najtežom, ali i najbližom rutom ocjenjuju ličke vrleti i planinu Plješivicu. Tvrde kako ih je tamo umrlo ili poginulo desetak, ali njihova tijela nisu pronađena. Nakon što su ih većinu prilikom ilegalnog ulaska u RH pohvatali pogranični policajci i vratili natrag, a bihaćki prihvatni centri postali prenapučeni, sada se mnogi okreću prema Tuzli i Srbiji.
L. O.
Nakon što je uređeno jezero u Svetom Roku očišćene su brojne šetnice, jezero je mjestimično produbljeno i prošireno. Sve ovo je na radost izletnika, ribolovaca, riba i svih živih stvorova koji ondje vole boraviti. Osobito ptica. Ovih dana pozne jeseni jezero pruža idiličnu sliku smiraja.
Nigdje nema šetača, a ribolovci se pridržavaju lovostaje. Samo se u sredini jezera vide crne točke, divlje patke što neumorno dominiraju jezerom Sveti Rok. Tek povremeno u šumarke i na obale sleti poneka siva čaplja. Uz obalu je mnoštvo joha koje potvrđuju svoju privrženost vodi. Ovim vinjetama nedostaje jedino snijeg što se ove jeseni već mjestimice zabijelio po Velebitu.
M.S.
U Otočcu svi znaju ovu macu. Kada god ima prigodu popne se na sjedalo poštanskog skutera. Zato je i zovu Maša poštarica. Ljubimica je jednog otočkog poštara, popularnog Cije. Preko Cijilnog službenog skutera Otočac je dobio macu koja voli sve motore. Maša ne gubi vrijeme nego se tijekom sjedenja na motoru uvijek uređuje, ne bi li je zamjetio kakav macan. Bio bi to dobar predložak ili barem ime za neki film. „Maca koja je voljela motore“!!!
M. S.
Arsen Silić (56) iz Delnica jedan je od onih pripadnika MUP-a PU primorsko-goranske koji je prošao oganj i pakao Domovinskog rata. Prva značajna zadaća u kojoj je sudjelovao vezana je uz NP Plitvička jezera, o čemu je Arsen napisao knjigu pod nazivom „Plitvice iz rova“. Lišen bilo kakve patetike i tzv. lovačkih uveličavanja, autor ove proze prepričao je neke od teških i sudbonosnih dana rata čiji je sudionik bio od samih početaka.
-Dva autobusa policajaca sa oko 80 ljudi stigla su u NP Plitvička jezera u kolovozu 1991. godine. Mi smo bili zadnja grupa koja je čuvala to područje i ondje smo ostali mjesec dana. U knjizi opisujem mnoge nepoznate detalje vezane uz obranu toga dijela Hrvtske. Iako nisam nikoga imenovao u svojoj knjizi, nas je ondje stiglo 80, ali su neki odmah dezertirali i vratili se doma s dečkima koje su zapravo došli zamijeniti! No i to je naličje rata, to je ružna istina od koje ne trebamo bježati. Kroz taj mjesec dana na zadnjoj liniji obrane Plitvičkih jezera bilo je vrlo teško, uz loše uvjete i stalnu oskudicu. Nadam se da će moja knjiga dati svoj obol valorizaciji doprinosa MUP-a tijekom Domovinskog rata, rekao nam je u razgovoru Arsen Silić.
Ovaj dragovoljac Domovinskog rata predstavit će široj publici knjigu „Plitvice iz rova“ u srijedu, 4. prosinca u dvorani hotela „Jezero“ s početkom u 11 sati. Netom prije toga Arsen Silić poklonit će se žrtvi svojega kolege Josipa Jovića kod spomenika podignutom na mjestu pogibije prvog hrvatskog redarstvenika. Promociju ove knjige pomaže NP Plitvička jezera i mnoge braniteljske udruge.
M.S.
Prvoga dana mjeseca prosinca konačno smo dočekali da se živa u termometrima u cijeloj Lici spusti ispod ništice. Po prvi puta u ovom polugodištu! Tako je u 7 sati najtopliji bio Zavižan sa -1,2 stupnja C, nešto hladnije bilo je u Otočcu,-3, zatim u Gospiću -3,9 i u NP Plitvička jezera gdje je izmjereno -4 stupnja C. Tko voli studen ipak će se sutra malo razočarati jer nam opet na kratko stiže južina i tek poneki temperaturni minus.
Sutra će biti oblačno, kišovito i vjetrovito. U unutrašnjosti će uz zahladnjenje kiša u posvuda, a osobito u drugom dijelu dana prelaziti u susnježicu i snijeg, najprije u gorskim područjima. Lokalno će biti obilne oborine u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj te osobito na sjevernom Jadranu gdje su moguće nevere. Vjetar u unutrašnjosti umjeren, na udare i jak sjeverni i sjeveroistočni, u gorju prijepodne jugozapadni. Na Jadranu će jako jugo poslijepodne okretati na buru koja će u noći jačati. Najniža jutarnja temperatura od 0 do 5, na Jadranu od 10 do 15, a najviša dnevna od 4 do 9 na kopnu te između 14 i 18 °C na obali i otocima.
DHMZ/L. O.
Hrvatsku sutra čeka velika promjena vremena, a za jedan dio domovine na snazi je i narančasto upozorenje Meteoalarma.
Već današnje jutro u nekim je dijelovima zemlje bilo vrlo hladno u odnosu na protekle dane. Primjerice, u Zagorju je bilo i -5 stupnjeva. No, tijekom dana temperature će ići do 10 u unutrašnjosti te do 16 na moru, javlja Index.hr.
Sutra se na moru očekuje još toplije, ali u gorju i u nizinama očekuje se snijeg zbog čega je na snazi i Meteoalarm.
DHMZ je u petak objavio priopćenje u kojemu je najavio prvi snijeg.
“Uz nagli dotok hladnog zraka sa sjevera kiša će u unutrašnjosti poslijepodne nerijetko prijeći u susnježicu i snijeg, osobito u višim predjelima. Do utorka ujutro u gorskoj Hrvatskoj te u gorama središnje i istočne Hrvatske očekuje se i stvaranje snježnog pokrivača od 5 do 15 cm, a iznad 700 m nadmorske visine moguće i preko 20 cm, osobito u Gorskome kotaru te na području Velebita i Kapele (Slika 2). Tanji snježni pokrivač mogao bi nastati i u nizinama, pogotovo središnje Hrvatske”, objavili su prognostičari.
Prvo kiša, onda snijeg
Oblačno, kišovito i vjetrovito, stoji u prognozi DHMZ-a za sutra.
U unutrašnjosti će uz zahlađenje kiša prelaziti u susnježicu i snijeg, najprije u gorskim područjima te Međimurju i Hrvatskom zagorju, a od sredine dana i u drugim kopnenim predjelima pa tako i u Zagrebu.
Lokalno će biti obilne oborine u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj te osobito na sjevernom Jadranu gdje su moguće nevere.
Vjetar u unutrašnjosti umjeren, na udare i jak sjeverni i sjeveroistočni, u gorju prijepodne jugozapadni. Na Jadranu će jako jugo poslijepodne okretati na buru koja će u noći jačati. Najniža jutarnja temperatura od 0 do 5, na Jadranu od 10 do 15, a najviša dnevna od 4 do 9 na kopnu te između 14 i 18 °C na obali i otocima.
U Lici se očekuje snježni pokrivač do 30 cm
Prema Meteoalarmu, u Lici se prvo očekuje obilna kiša, a zatim i snježni pokrivač visine od 15 do 30 centimetara. Upozorenje je na snazi i za šire karlovačko područje gdje se očekuje obilna kiša, a nakon toga i snijeg ili susnježica.
Pod narančastim upozorenjem za sutra je i riječko područje i to zbog kiše i jakog vjetra.
Unatoč ovoj promjeni, čini se da će i prosinac biti natprosječno topao
U utorak se očekuje prestanak oborine, poslijepodne i slabljenje vjetra. Srijeda će većinom biti sunčana uz osjetno hladnije jutro, osobito u gorju, prognozira DHMZ.
Zoran Vakula u vremenskoj prognozi HRT-a napisao je kako će ova promjena biti relativno nagla i jaka, mnogima neugodna, ali samo kratkotrajna i prolazna, pa će se prosinac vrlo vjerojatno nastaviti s iznadprosječno toplim vremenom.
Lika spremna za snijeg
Zimska je služba u Lici spremna, objavio je HRT Regionalnom dnevniku. Posljednje su pripreme u tijeku. Lički cestari raspolažu sa 121 vozilom za zimske potrebe. 126 kilometara ličke dionice autoceste čistit će 27 vozila s ukupno 86-ero ljudi.
“Pustite ralicu prva da prođe, da ona očisti ono što mora napraviti, a onda ćete sigurno doći na odredište”, upozorava Davor Turkalj, pomoćnik predsjednika Uprave Lika cesta iz Gospića.
Ekipa ŽKK Gospić imala je danas imala vrlo tešku utakmicu u gostima. U Vodicama su u susretu 7. kola A2 lige izgubile susret za samo jedan poen, 54:53 (16:16,15:13,7:17,16:7)
Najuspješnije Gospićanke bile su: Strilić 5, Rendulić 2, Milković K., Došen 8, Mataija, Jamičić 9, Samaržija Mikša 15, Bodrožić Vrban, Brkljačić po 16.
Nakon skoro izjednačenog prvog poluvremena 31:29 u drugo poluvrijeme Gospićanke ulaze odlično te treću četvrtinu dobivaju s rezultatom 17:7. Činilo se da su na pragu prve gostujuće pobjede, ali nažalost u zadnjoj četvrtini pada koncentracija, snaga, a pomalo i sreća pa Vodice pobjeđuju s pola koša. U ovoj utakmici su naše cure pokazale da mogu igrati sa svim ekipama u ovoj ligi. Kod Gospića su najefikasnije bile Samaržija Mikša sa 15 te, Bodrožić sa 14. ŽKK Gospić i dalje ima šanse osvojiti drugo mjesto u ligi koje vodi u ligu za prvaka. Za to su im potrebne pobjede protiv Salone i Vodica u Gospiću te pobjede protiv Zadra, Karlovca i Otočca u gostima.
S obzirom na pokazanu i dokazanu kvalitetu ŽKK Gospić svakako ima puno izgleda za uspjehe.
L.O.
Specifičnost destinacije Lika podrazumijeva i specifičan razvoj turizma, turizma u kome neće prevladavati hrpa apartmana i prenapučenost u ljetnim mjesecima. Osim prirodnih ljepota, obiteljska poljoprivredna gospodarstva u Lici proizvode vrhunsku hranu a s razvojem ponude svakim danom nudi sve više doživljaja. To je razlog zbog kojeg Klaster Lika Destination organizira edukativne radionice za sve koji se žele baviti turizmom i poljoprivredom, koji žele započeti ili unaprijediti svoje poslovanje. Radionice su koncipirane tako da zainteresirani sudionici na jednom mjestu mogu dobiti sve informacije o spomenutim temama.
Projekt „Turizam za sve u Lika destinaciji“ sufinanciran je sredstvima HBOR-a u sklopu natječaja „Pružimo znanje, potaknimo inicijative“ objavljenog u svibnju, a ukupna vrijednost projekta je 80.548,66 kn
Teme radionica:
Radionice održat će se na sljedećim lokacijama:
Utorak, 03. prosinca 2019.
09:00 Općina Lovinac: dr. Franje Tuđmana 15, zgrada Kulturno informativnog centra
13:00 Općina Udbina: Stjepana Radića 6, zgrada Općine Udbina
Srijeda, 04. prosinca 2019.
09:00 Općina Vrhovine: Gornje Vrhovine 76, zgrada Centra za pomoć u kući
13:00 Općina Brinje: Trg adm. J.V. Podkapelskog 6, zgrada Općine Brinje
Prijave su moguće na e-mail lika.destination@gmail.com ili telefonskim putem na 053 647 042.
L.O./LD
Kad je prije mjesec i pol dana objavljen tekst i fotke odbačenih hrpa salonitnih ploča na odlagalištu Rakitovac krcatih azbestom, uslijedio je demantij, piše portal GsPress.
U demantiju je pisalo kako je sve u redu jer se azbest u Gospiću odlaže u posebne „propisane kazete“. Osim toga azbest nije otrovan, samo je malčice štetan (kancerogen) po ljudsko zdravlje.
Nove fotografije s terena pokazuju kako izgledaju „propisane kazete“. Iako nam se čini da su ponešto različite od sličnih kazeta diljem države, ipak treba vjerovati struci. A struka veli da u Gospiću dakle nema razbacanog azbesta koji i nije otrovan (samo je malo kancerogen) pa nema mjesta panici jer se i na fotografijama vidi kako je uzorno spremljen u posebne kazete. Na livadi.
S obzirom na velike količine azbesta koje se pojavljuju na smetlištu u Gospiću, postavlja se pitanje jesmo li postali centar za primanje tuđeg štetnog otpada i tko od toga ima koristi? Građani sigurno ne.
L.O.
Tijekom jutra će biti oblačno i kišovito vrijeme, a na sjeverozapadu zemlje i u gorju će prema sredini dana kiša postupno prelaziti u susnježicu i snijeg. Do toga će najprije doći u gorju, u Međimurju i Hrvatskom zagorju, javlja Dnevnik.hr.
Na Jadranu bi tijekom jutra moglo biti obilnije kiše, ali i izraženijeg grmljavinskog nevremena, osobito na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana te u unutrašnjosti Dalmacije. Na kopnu će zapuhati sjeverac, dok će na moru još uvijek puhati jako jugo, a u gorju jugozapadnjak. Temperatura će u unutrašnjosti iznositi oko dva do tri, a na Jadranu većinom između devet i 13 stupnjeva.
Poslijepodne će u središnjoj Hrvatskoj biti kiše, susnježice i mokrog snijega. Temperatura može porasti i do 6-7 stupnjeva. Međutim, uz sjeveroistočnjak, koji će na mahove biti jak, bit će i hladno.
U Slavoniji i Baranji će kiša također poslijepodne prelaziti u susnježicu, a možda i snijeg. Puhat će sjeverac, a temperatura će biti od šest do devet stupnjeva. Ipak, navečer će biti osjetno hladnije.
I u Dalmaciji će poslijepodne prevladavati oblačno, kišovito i vjetrovito vrijeme. Također, moguća je i obilna kiša. Veći dio dana puhat će jako jugo, na sjevernom dijelu poslijepodne u okretanju na buru, a tijekom noći će se bura proširiti na cijeli Jadran.
U nastavku tjedna kopnenu Hrvatsku čeka prava zima. Bit će stabilno, suho, sunčanije, ali i dosta hladno. Ujutro je na kopnu moguća magla koja se mjestimice može dulje zadržati. Potom će biti i sunca, no temperatura neće biti viša od četiri ili pet stupnjeva, a noću će isto toliko ići i u minus.
Na Jadranu će u nastavku tjedna biti barem djelomice sunčano, a samo u utorak u Dalmaciji može pasti malo kiše. Bura će u srijedu slabjeti pa će i dojam hladnoće u drugoj polovici tjedna svakako biti umanjen. Bit će hladnije, ali ne kao na kontinentu.
L.O.
Nastavljaju se aktivnosti vezane uz razvoj i izgradnju cestovne infrastrukture na širem području Općine Perušić. Ovoj je općini dodijeljena potpora u iznosu od 3.102,434,41 kn za projekt Izgradnje prilaznih šumskih cesta „Put Like“ i „Put Kruščice“ za Podmjeru 4.3. „Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva „, tip operacije 4.3.3. „Ulaganje u šumsku infrastrukturu“. Ovi projekti financirat će se od strane fondova EU sa 85 posto, a RH 15 posto
Na području gospodarske jedinice „Risovac – Grabovača“ utvrđen je nedostatak šumskih cesta na zapadnom dijelu gospodarske jedinice u katastarskoj općini Mlakva. Radi kvalitetnijeg gospodarenja šumom i šumskim zemljištem na tom području i protupožarne zaštite predmetnog predjela, nužna je izgradnja mreže šumskih cesta, a jedna od njih je i šumska cesta “Put Kruščice”. Funkcija ove planirane šumske ceste je unaprjeđivanje gospodarenja šumama te poboljšanje protupožarne zaštite šuma i šumskog zemljišta navedenog područja.
Trasa projektirane šumske ceste „Put Kruščice“ završava na projektiranoj šumskoj cesti „Put Like. Trasa šumske ceste „Put Like“ započinje na kraju nerazvrstane ceste, oko 200 metara od sela Kaluđerovac. Ova šumska cesta ukupne duljine 5,5 kilometara nastavlja na nerazvrstanu cestu koja je održavana i prilagođena svim tehničkim uvjetima propisane za šumske ceste.
L. O.
Predsjednik Gradskog vijeća grada Otočca Branislav Šutić danas je u Gradskoj vijećnici grada Otočca uz nazočnost načelnika općine Brinje Zlatka Fumića održao konferenciju za novinare na temu „Povratak Općinskog suda u grad Otočac“.
Uvodno se riječima obratio predsjednik GV Otočca Branislav Šutić koji je istaknuo da se ipak, nakon 9. godina Općinski sud vratio u Otočac što je za stanovnike grada Otočca, Općina Brinje i Vrhovine iznimno značajan i važan segment u razvoju, a poglavito u onom djelu da građani bivših općina Otočac, Brinje i Vrhovine više neće morati putovati u Gospić.
„U projekt povratka suda u Otočac prije dvije, tri godine uključili su se i podršku su mi dali načelnik općine Brinje Zlatko Fumić i načelnik Općine Vrhovine s kojima sam podnio zahtjev, koji je, unatoč raznim lošim predviđanjima i zločestim komentarima zaživio i stanovnicima donio dodatnu kvalitetu u ostvarivanju njihovih važnih poslovnih potreba“, kazao je Šutić.
Načelnik općine Brinje Zlatko Fumić kazao je da povratak suda u Otočac čini jednu značajnu stvar kako za građane Otočca ali tako i za stanovnike općina Brinje i Vrhovine.
„Kao što vam je poznato općina Brinje prostorno je velika, 350 km2, i kakve su se stvari do sada događale, bilo je strašno, jer su ljudi morali putovati i preko 100 km u Gospić. Shodno ovome, ovo je idealno rješenje, jer je Brinje od pamtivijeka, kroz povijest gravitiralo Otočcu, i zahvaljujući gospodinu Šutiću, mojoj malenkosti i načelniku Deliću sud se vratio u Otočac i ovo je jedan veliki uspjeh za sve, posebno za one koji gravitiraju ovom sudu, posebno za nas Brinjake“ , kazao je Fumić.
U daljnjem tijeku konferencije predsjednik GV Otočca Branislav Šutić zahvalio je Vladi RH, premijeru Andreju Plenkoviću, i osobito ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću koji je potpisao odluku o formiranju Stalne službe općinskog suda u Otočcu, čija je odluka na snazi od 01.01.2019. godine i sud je sa današnjim danom počeo raditi.
„Mogao bi se ovom prilikom pojedincima zahvaliti ali i pojedince kritizirati, one koje bi trebao kritizirati neka se prepoznaju u tome zašto ta odluka nije saživjela već 11. mjeseci, no nikada nije kasno jer ovo je zaista jedan veliki projekt na kojemu smo HDZ grada Otočca, i ja osobno kao predsjednik, još od zadnjih parlamentarnih izbora radili, tako da smo obećanje da ćemo građanima smanjiti troškove ostvarili. Zaista me raduje kao predsjednika GV grada Otočca i kao predsjednika HDZ-a grada Otočca da se jedna institucija vratila u naš Otočac, to će pojeftiniti građanima putovanja koja su do sada imali prema Gospiću, a to će ujedno povećati i potrošnju jer će u Otočac dolaziti stanovnici Brinja i Vrhovina.
Svaki pomak prema naprijed me kao predsjednika GV Otočca raduje i veseli, jedino me žalosti da pojedinci radi partikularnih sitnih interesa žele prisvajati određene projekte i obmanjivati javnost. Upravo zato sam i sazvao tiskovnu kako bi zahvalio onima koji su to pokrenuli, načelnik Fumić, načelnik Delić, ja kao predsjednik HDZ-a grada Otočca.., no ne smijemo zaboraviti da su nam u početcima pomagali i gospodin Milinović, nakon toga Marjan Kustić i na kraju predsjednik naše Vlade Plenković i ministar Bošnjaković.
Treba napomenuti da su do sada djelatnici općinskog suda putovali iz Otočca u Gospić, no od danas zaposlenici općinskog suda Gospić više neće putovati a isto tako ni građani neće morati putovati k sudu jer je projekt ministra pravosuđa bio da sud približi građanima, što znači da na jedan način vraćamo naše djelatnike u naš grad a s druge strane otvara se mogućnost novog zapošljavanja i proširenja te djelatnosti u Otočcu, kazao je Šutić te dodao:
„Zgrada općinskog suda u Otočcu praktično je 9. godina bila mrtva, ništa se u njoj nije događalo, ta je zgrada rekonstruirana, adaptirana, a slijedi dodatna rekonstrukcija kako bi zgrada bila reprezentativna i što poglavito raduje, smanjit će se troškovi građanima“, kazao je Šutić.
Iako je glavna i jedina točka tiskovne konferencije bila „Povratak Općinskog suda u Otočac“, na pitanje novinara što je sa gradskim Povjerenstvom koje je GV Otočca oformilo vezano za dječji vrtić „Ciciban“, da li je to Povjerenstvo našlo neke nepravilnosti ili je onako kako je gradonačelnik Otočca rekao na GV Otočca, predsjednik GV Otočca Branislav Šutić je kazao:
„Kad je riječ o dječjem vrtiću „Ciciban“ onda je jasan stav HDZ-a i mene kao predsjednika. Mi smo čak smanjili cijenu dječjeg vrtića i uvijek se borimo za poboljšanje uvjeta za djecu i smanjivanje troškova roditeljima. Poznato nam je da je vrijednost te dokumentacije, tog projekta bila predviđena sa 7. milijuna kuna i ono s čim je zadnji puta gradonačelnik izašao je duplo veća vrijednost od procijenjene, na što je zamjenik gradonačelnika Nenad Janković upozorio Gradsko vijeće da se radi o možebitnim nepravilnostima i duplo većoj cijeni za vrtić nego što je predviđena planski. Mi smo shodno tim informacijama na GV donijeli odluku i imenovali povjerenstvo, i na sljedećoj sjednici GV koja će biti 16.12., očekujem da će Povjerenstvo informirati vijećnike i građane Otočca o čemu se radi i zašto je cijena povećana duplo“, kazao je Branislav Šutić.
D.P./L.O.
S obzirom na najavljeno pogoršanje vremenskih prilika, u idućem razdoblju za očekivati su obilnije količine kiše i snijega, pa se vozačima preporučuje dodatni oprez.
U takvim okolnostima, za očekivati je da će kolnik biti vlažan, klizav i hladniji zbog čega je i prianjanje pneumatika na podlogu otežano, produžava se zaustavni put prilikom kočenja, odnosno na takvom kolniku vrlo lako može doći od gubitka kontrole nad vozilom.
Stoga je potrebno da se prije vožnje u takvim uvjetima dodatno provjeri tehnička ispravnost vozila kojim upravljate, a posebice stanje i ispravnost pneumatika na vozilu. Jednako tako, potrebno je voditi računa i o velikim temperaturnim razlikama između dnevnih i noćnih temperatura kada je kolnik hladniji, odnosno temperaturnim razlikama u različitim regijama kroz koje prolazite.
Iz policije podsjećaju da je sukladno Odluci o obaveznoj uporabi zimske opreme na zimskim dionicama javnih cesta u Republici Hrvatskoj („NN“ br. 145/13), propisana obaveza korištenja zimske opreme u razdoblju od 15. studenoga tekuće godine do 15. travnja iduće godine.
Obavezna uporaba zimske opreme odnosi se na sve vrste motornih vozila bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika, izuzev vozila oružanih snaga Republike Hrvatske. U zimske dionice javnih cesta ulazi 839,2 km autocesta i 1523,3 km državnih i županijskih cesta te 68,1 km državnih cesta za tranzitni promet iz luka Vukovar, Osijek, odnosno luke i rafinerije Sisak.
Dionice javnih cesta na području Ličko-senjske županije na kojima je obvezna zimska oprema su:
Podsjećamo i na odredbu Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojom je propisano da za vrijeme vožnje danju, na motornim vozilima, od 1. studenog do 31. ožujka naredne godine, moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla.
Prilikom nastupanja loših vremenskih uvjeta na prometnicama, obavezno se prije vožnje informirajte o vremenskoj prognozi i stanju na cestama.
PULS/L.O.
S ciljem potpore u radu i pune moralne podrške Udruzi žena oboljelih i liječenih od malignih bolesti Ličko-senjske županije „Vila za Liku“ danas je župan Darko Milinović s najbližim suradnicima primio izaslanstvo ove udruge. Župan je ovom prigodom definirao važnost rada udruge koja se ogleda u animiranju žena da više skrbe o svojem zdravlju i na vrijeme odu na preglede i liječenje.
-Kao župan i kao ginekolog uvijek zastupam tezu po kojoj se maligne bolesti mogu dogoditi svakome od nas. Važno je promovirati tu misao i svakoga od nas animirati na učestalije liječničke preglede. Kada bilo tko od nas sazna daima neku opaku bolest probdije mnoge noći razmišljajući o svojoj sudbini. Nije lako liječnicima kada moraju pacijentu reći istinu. S obzirom na modernu dijagnostiku s kojom raspolaže naša Opća bolnica u Gospiću niti jedna žena koja redovno ide na kontrole nebi smjela oboljeti jer se danas te bolesti mogu otkriti u samome začetku. Mala smo sredina pa mnoge žene ne žele ići na preglede zbog nelagode. Te tabue treba isključiti i paziti na svoje zdravlje. Ono što radi vaša udruga je za svaku pohvalu i u tom smislu ćete od mene uvijek imati punu podršku kao liječnika i župana u vašoj misiji jer trebate znati da sam na vas ponosan, naglasio je Milinović te dodao kako materijalna dobra u životu jesu važna, ali se sa zdravljem ništa ne može izjednačiti.
Na razumijevanju i stalnoj potpori u radu ove udruge županu se u ime udruge zahvalila predsjednica Mandica Pavelić. Pri tome je istaknula neka vlastita iskustva i iskustva mnogih žena koje su prebrodile maligne bolesti.
-Ova udruga je započela s radom 2011. u ovakvo predblagdansko vrijeme. Prije toga sam oboljela pa se, osim lječničke struke, nisam imala kome obratiti, povjeriti se i čuti riječi utjehe. Zbog bolesti i obiteljske situacije bila sam psihički slomljena. Pomogla mi je struka, ali i mnoge žene koje su me podupirale da ne posustanem. Tako je krenula Udruga „Vila za Liku“. Malo po malo priključile su nam se mnoge žene koje su smogle hrabrosti otvoreno govoriti o svojim bolestima i problemima, a to je ponekad važno koliko i samo liječenje. Pomagale smo jedne drugima u tim teškim situacijama. U tome su nam mnogi dobri ljudi pomogli, ali su nam neki, nažalost, okretali leđa, rekla je predsjednica Udruge Mandica Pavelić.
Župan Milinović je članicama udruge darovao ček na iznos od 5 000 kuna. Kako je rekao, to je mali znak pažnje za rad udruge čiji se rezultati ne mogu mjeriti novcem.
L.O.
Gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Karlom Starčevićem za večeras je najavila javnu prezentaciju pod nazivom Istine i laži o prirezu poreza na dohodak. Prezentacija će se održati u dvorani Kulturno-informativnog centra Gospić, a sudeći po najavi gradonačelnik Starčević će građane uvjeravati da je pametnije da on troši dio novca od njihovih plaća koji im po novoj odluci Gradskog vijeća pripada. Iako većina gradova i općina u RH za razvoj koristi EU fondove, čini se kako je u Gospiću ipak jednostavnije ruku zvući u tuđi džep.
L.O.
